Mensajen Husi Prezidente Republika Ba Povu Timor Leste Konaba COVID-19 No Inundasaun
MENSÁJEN HUSI PREZIDENTE REPÚBLIKA FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO BA POVU TIMOR-LESTE KONA-BA VIRUS COVID-19 NO INUNDASAUN
Dili, 20 marsu 2020
Maluk doben tomak, iha Timor-Leste laran,
Ha’u mai ohin ko’alia ba maluk sira hotu, nu’udar Prezidente Repúblika no mós nu’udar sidadaun ida ne’ebé preokupa ho ita-nia Povu, ita-nia País no mós ho komunidade sira, iha mundu tomak.
Ha’u hahú ko’alia kona-ba ameasa husi Moras Coronavirus (COVID-19).
Ita hotu-hotu rona ona kona-ba vírus foun ne’e, moras aat ne’ebé da’et bá mai no lalais tebes, iha mundu tomak. Halo mundu tomak preokupa!
País hotu-hotu prepara oinsá hasees husi moras ne’e. Balun halo hela kombate no balun konsege ona hetan susesu. Maibé balun seidauk.
Moras ne’e sei afeta Timor-Leste ka lae? Saída mak Governu halo ona atu prevene moras foun ne’e tama iha Timor-Leste? Se moras ne’e tama, sá medida mak governu foti?
Maluk sira,
Organizasaun Mundial Saúde, OMS, mak entidade responsável ne’ebé fó apoiu ba governu hotu-hotu kona-ba saúde iha mundu tomak.
País barak, inklui mós ita-nia país viziñu besik, Austrália no Indonésia, implementa ona medidas atu prevene no kombate moras aat ida ne’e.
Ita-nia Governu servisu diretamente ho OMS hodi simu asesoria no informasaun regular kona-ba coronavírus.
Liuhusi Resoluzaun Governu ikusliu, aprova iha 16 marsu 2020, no sei publika ohin, iha Jornal Repúblika, Governu Timor-Leste foti tan medidas importantes oioin, ho karáter temporáriu no estraordináriu, no balun mak ne’e:
1) sidadaun estranjeiru ne’ebé iha semana haat nia laran liubá, hela ka liuhusi país afetadu ho coronavirus, tuir OMS fó-hatene, labele tama lai iha Timor-Leste. Primeiru-Ministru bele autoriza balun tama tuir kritériu iha Rezolusaun ne’e;
2) Kona-ba hatama merkadoria liuhusi portu ka aeroportu, sidadaun estranjeiru sira sei hela iha Zona Internasional, tuir Lei kona-ba Migrasaun no Azilu.
3) Sei asegura posibilidade halo evakuasaun médika urjente no aviaun hodi hatama ai-moruk no material hospitalár mai fó tulun ba ita.
4) Sidadaun nasional no sidadaun estrajeiru ne’ebé, tuir Rezolusaun, bele tama iha Timor-Leste, tenke tama iha kuarentena.
Governu sei avalia fila fali medida sira ne’e fulan-fulan.
Maluk sira
Saúde iha ita hotu nia liman!
Espesialmente agora, ho ameasa husi moras foun ne’e, ita ida-idak tenke kolabora ho ekipa interministerial no ho Organizasaun Mundial Saúde, ne’ebé haka’as-an hela atu prevene moras ne’e tama no, karik tama, labele husik daet babeibeik husi ema ba ema.
Ha’u hatene katak maluk barak preokupa bainhira rona rumor ka informsaun falsu, ne’ebé lao kahor malu ho lia loos, liuhusi media sosiál.
Ha’u husu, atu ita hotu prepara ita-nia an, ho ulun malirin no organizadu, atu moras ne’e, karik tama, sei la hada’et babeibeik.
Ita ida-idak tenki hatene saída mak atu halo, atu bele ajuda família no komunidade hadook-an husi moras aat ne’e.
Ita hakarak proteje ita-nia an, ita-nia família, ita-nia komunidade no ita-nia país.
Ita bele hadook-an liuhusi:
Fasi liman beibeik ho sabaun ka uza dezinfetante ruma, hanesan álkol.
• Labele kaer bebeik ita-nia oin, karik ita la fase uluk.
• Pratika hijiene respiratóriu — taka ibun no inus ho liman sikun wainhira fani; bainhira uza tixu, soe tixu foer ba lixu fatin ho matan;
Hadook-an husi ema ne’ebé me’ar ka fani. Maibé labele hatudu katak hakribit sira. Importante buka ajuda sira.
Se sente ladún di’ak, hela de’it iha uma hodi deskansa. Kontakta ho profisionál saúde nian, karik presiza.
Governu hili ona Tibar nu’udar fatin kuarentena. Katak sei lori ba iha ne’ebá ema sira ne’ebé mai husi país afetadu ka hetan ona vírus korona, ka ema iha ona kontaktu ho ema ne’ebé iha moras coronavírus. Durante kuarentena, sira sei halo teste no bainhira hatene ona rezultadu katak la moras, mak husik sira sai husi fatin ne’e.
Sira ne’ebé kazu suspeitu, katak hatudu sintoma ruma maibé seidauk hatene loloos iha ka lae moras ne’e, pesoál saúde sei lori ba hela iha sentru saúde, iha Formosa.
Ba kazu konfirmadu sira, tratamentu sei halo iha Klínika Vera Cruz.
Governu prepara dadaun fatin sira ne’e no tenke foti medida ho kuidadu hotu-hotu atu fatin sira ne’e labele fó risku ba komunidade sira ne’ebé hela hale’o iha ne’ebá. Ha’u husu ba maluk ida-idak atu fó apoiu ba Governu atu implementa medida sira ne’e hodi proteje komunidade no país tomak. Ne’e katak ema ne’ebé suspeitu ka iha ona infesaun tenki tama kedas iha fatin governu prepara.
Ita presiza aprende husi experiénsia di’ak nasaun sira seluk nian, ne’ebé hatene ona oinsá prevene, ka kombate moras COVID-19. Xina, Singapura, Vietname no Macau hatudu ona dalan di’ak.
Ita tauk to’o sai pániku, la ajuda ita hasoru virus ne’e. Importante mak oinsá ita prepara-an no ajuda maluk sira seluk prepara sira-nia an mós, iha munisípiu hotu-hotu. Liuliu ita-nia maluk idozu sira, ne’ebé sofre hela ho moras seluk no ita-nia membru komunidade sira ne’ebé vulnerável liu.
Ita hotu-hotu, Estadu no sosiedade tomak tenke fó liman ba malu atu prevene no kontrola coronavírus, karik tama iha Timor-Leste.
Hanesan horiuluk, ita sempre hasoru hamutuk dezafiu oin-oin ho ulun-malirin, brane no determinasaun ho serteza katak ita bele manán! Ita tenke manán kombate hasoru vírus Corona. Ho ida-idak no ita hotu nia esforsu ho matenek!
Maluk doben sira!
Enkuantu ita prepara-an dadaun hasoru vírus Corona, mosu mós dezastre natural boot ida, iha munisípiu Dili. Iha 13 marsu liubá, udan boot no bee-sae, iha mota Maloa, Becussi, Becora no Hera no fó konsekuénsia aat no boot tebes ba ita-nia ema. Tuir relatóriu ikusliu, husi Servisus Protesaun Sivíl, ho data 19 marsu, bee-mota lori joven ida to’o nia mate, ema-nain haat hetan kanek no ita-nia ema rihun rua nulu resin haat, atus tolu rua nulu resin aat (24.324) mak afetadu husi bee-sae, iha Dili.
Dili sai sidade tahu-laran, uma naksobu ka aat, família barak lakon sasán no aihán; agora rai-rahun sae maka’as.
Ita-nia ema nia saúde tama iha risku. Afetadu sira presiza ita hotu nia apoiu. Presiza hahán, bee moos, roupa, aimoruk, material ba harii ka hadi’ak uma. Servisu Protesaun Sivíl mak koordena fahe ajuda ba afetadu sira.
Ita presiza hamoos no hadi’ak lalais Dili. Governu presiza dólar amerikanu tokun rua nulu (20 milloins) atu hadi’ak infraestrutura sira ne’ebé bee sobu ka estraga.
Prezidente Repúblika hato’o hakoak boot no solidariedade ba maluk afetadu sira iha tempu halerik ba susar oioin ne’ebé hatodan sira-nia moris.
Ha’u-nia hakoak boot ba família ne’ebé lakon joven ida husi uma-laran.
Maun, bin, alin doben sira,
Tempu to’o ona atu ita hotu hadeer ho medida foun no efetivu liu hodi ita labele hasoru tan konsekuénsia boot hanesan ne’e ba ita-nia Povu nia moris.
Ha’u husu ba hotu-hotu fó liman ba malu, servisu hamutuk, iha tempu susar ida ne’e. Husu ba entidade relevante sira atu haree oinsá hadi’ak sidade Dili ho Planu Urbanizasaun ida ne’ebé fasilita populasaun nia moris-di’ak, iha tempu ne’ebé de’it.
Ha’u-nia rekoñesimentu ba servisu protesaun sivil, ba xefe suku sira no no komunidade tomak tamba sira-nia atuasaun lalais iha terrenu hodi fó asisténsia ba família sira ne’ebé afetadu husi udan boot no bee-sae.
Ha’u apresia no agradese Instituisaun F-FDTL no PNTL sira-nia servisu tulun halo limpeza iha sidade laran. Ha’u apresia no agradese mós ba emprezas no setor privadu ne’ebé tulun populasaun ho sira-nia ekipamentu no transporte pezadu hodi ajuda halo limpeza jerál. Nune’e mós ba joven sira iha bairru ne’ebé fó sira-nia solidariedade ba maluk sira ne’ebé husu sira-nia ajuda no protesaun.
Ha’u agradese mós ba servisu meteorolójiku tamba fó informasaun loloos kona-ba previzaun ba tempu. Ha’u bolu ita hotu nia atensaun tamba, tuir servisu meteorolójiku, ohin no aban, ita bele hasoru dala-ida tan udan boot no anin maka’as.
Husu ba Parlamentu atu aprova lalais proposta-lei alterasaun ba Lei ba Orsamentu no Jestaun Finanseira atu Governu bele foti osan lalais hodi responde ba Povu nia susar no País tomak nian.
Kona-ba Dekretu Prezidensial ba Estadu Emerjénsia, Prezidente Repúblika seidauk simu proposta husi Governu atu foti medida ida ne’e. Bainhira simu proposta ne’e, mak ha’u sei hala’o kedas prosesu hodi rona Konsellu Estadu no Konsellu Defeza no Seguransa Nasional nia opiniaun no submete ba Parlamentu Nasional nia autorizasaun.
Maluk doben sira hotu!
Ita tenke hasoru ameasa no dezafiu sira ne’e ho kalma no serenidade, lalika pániku. Estadu iha devér atu proteje maibé sidadaun iha responsabilidade atu kolabora. Ita hotu tenke servisu hamutuk!
Governu komprometidu atu rezolve problema. Nune’e, ha’u apela ba hotu-hotu servisu hamutuk, liuliu ba instituisaun públika sira, atu apoia governu hodi bele hatán ho efikásia ba situasaun atuál! Husu mós ba líder no partidu polítiku sira atu hamutuk haree ba Povu nia nesesidade, iha tempu susar ida ne’e.
Nune’e ita sei bele hametin konfiansa no serenidade ba ita-nia Povu.
Hamutuk ita hasoru dezafius!
Hamutuk ita kombate coronavirus!
Dili, 20 marsu 2020
Maluk doben tomak, iha Timor-Leste laran,
Ha’u mai ohin ko’alia ba maluk sira hotu, nu’udar Prezidente Repúblika no mós nu’udar sidadaun ida ne’ebé preokupa ho ita-nia Povu, ita-nia País no mós ho komunidade sira, iha mundu tomak.
Ha’u hahú ko’alia kona-ba ameasa husi Moras Coronavirus (COVID-19).
Ita hotu-hotu rona ona kona-ba vírus foun ne’e, moras aat ne’ebé da’et bá mai no lalais tebes, iha mundu tomak. Halo mundu tomak preokupa!
País hotu-hotu prepara oinsá hasees husi moras ne’e. Balun halo hela kombate no balun konsege ona hetan susesu. Maibé balun seidauk.
Moras ne’e sei afeta Timor-Leste ka lae? Saída mak Governu halo ona atu prevene moras foun ne’e tama iha Timor-Leste? Se moras ne’e tama, sá medida mak governu foti?
Maluk sira,
Organizasaun Mundial Saúde, OMS, mak entidade responsável ne’ebé fó apoiu ba governu hotu-hotu kona-ba saúde iha mundu tomak.
País barak, inklui mós ita-nia país viziñu besik, Austrália no Indonésia, implementa ona medidas atu prevene no kombate moras aat ida ne’e.
Ita-nia Governu servisu diretamente ho OMS hodi simu asesoria no informasaun regular kona-ba coronavírus.
Liuhusi Resoluzaun Governu ikusliu, aprova iha 16 marsu 2020, no sei publika ohin, iha Jornal Repúblika, Governu Timor-Leste foti tan medidas importantes oioin, ho karáter temporáriu no estraordináriu, no balun mak ne’e:
1) sidadaun estranjeiru ne’ebé iha semana haat nia laran liubá, hela ka liuhusi país afetadu ho coronavirus, tuir OMS fó-hatene, labele tama lai iha Timor-Leste. Primeiru-Ministru bele autoriza balun tama tuir kritériu iha Rezolusaun ne’e;
2) Kona-ba hatama merkadoria liuhusi portu ka aeroportu, sidadaun estranjeiru sira sei hela iha Zona Internasional, tuir Lei kona-ba Migrasaun no Azilu.
3) Sei asegura posibilidade halo evakuasaun médika urjente no aviaun hodi hatama ai-moruk no material hospitalár mai fó tulun ba ita.
4) Sidadaun nasional no sidadaun estrajeiru ne’ebé, tuir Rezolusaun, bele tama iha Timor-Leste, tenke tama iha kuarentena.
Governu sei avalia fila fali medida sira ne’e fulan-fulan.
Maluk sira
Saúde iha ita hotu nia liman!
Espesialmente agora, ho ameasa husi moras foun ne’e, ita ida-idak tenke kolabora ho ekipa interministerial no ho Organizasaun Mundial Saúde, ne’ebé haka’as-an hela atu prevene moras ne’e tama no, karik tama, labele husik daet babeibeik husi ema ba ema.
Ha’u hatene katak maluk barak preokupa bainhira rona rumor ka informsaun falsu, ne’ebé lao kahor malu ho lia loos, liuhusi media sosiál.
Ha’u husu, atu ita hotu prepara ita-nia an, ho ulun malirin no organizadu, atu moras ne’e, karik tama, sei la hada’et babeibeik.
Ita ida-idak tenki hatene saída mak atu halo, atu bele ajuda família no komunidade hadook-an husi moras aat ne’e.
Ita hakarak proteje ita-nia an, ita-nia família, ita-nia komunidade no ita-nia país.
Ita bele hadook-an liuhusi:
Fasi liman beibeik ho sabaun ka uza dezinfetante ruma, hanesan álkol.
• Labele kaer bebeik ita-nia oin, karik ita la fase uluk.
• Pratika hijiene respiratóriu — taka ibun no inus ho liman sikun wainhira fani; bainhira uza tixu, soe tixu foer ba lixu fatin ho matan;
Hadook-an husi ema ne’ebé me’ar ka fani. Maibé labele hatudu katak hakribit sira. Importante buka ajuda sira.
Se sente ladún di’ak, hela de’it iha uma hodi deskansa. Kontakta ho profisionál saúde nian, karik presiza.
Governu hili ona Tibar nu’udar fatin kuarentena. Katak sei lori ba iha ne’ebá ema sira ne’ebé mai husi país afetadu ka hetan ona vírus korona, ka ema iha ona kontaktu ho ema ne’ebé iha moras coronavírus. Durante kuarentena, sira sei halo teste no bainhira hatene ona rezultadu katak la moras, mak husik sira sai husi fatin ne’e.
Sira ne’ebé kazu suspeitu, katak hatudu sintoma ruma maibé seidauk hatene loloos iha ka lae moras ne’e, pesoál saúde sei lori ba hela iha sentru saúde, iha Formosa.
Ba kazu konfirmadu sira, tratamentu sei halo iha Klínika Vera Cruz.
Governu prepara dadaun fatin sira ne’e no tenke foti medida ho kuidadu hotu-hotu atu fatin sira ne’e labele fó risku ba komunidade sira ne’ebé hela hale’o iha ne’ebá. Ha’u husu ba maluk ida-idak atu fó apoiu ba Governu atu implementa medida sira ne’e hodi proteje komunidade no país tomak. Ne’e katak ema ne’ebé suspeitu ka iha ona infesaun tenki tama kedas iha fatin governu prepara.
Ita presiza aprende husi experiénsia di’ak nasaun sira seluk nian, ne’ebé hatene ona oinsá prevene, ka kombate moras COVID-19. Xina, Singapura, Vietname no Macau hatudu ona dalan di’ak.
Ita tauk to’o sai pániku, la ajuda ita hasoru virus ne’e. Importante mak oinsá ita prepara-an no ajuda maluk sira seluk prepara sira-nia an mós, iha munisípiu hotu-hotu. Liuliu ita-nia maluk idozu sira, ne’ebé sofre hela ho moras seluk no ita-nia membru komunidade sira ne’ebé vulnerável liu.
Ita hotu-hotu, Estadu no sosiedade tomak tenke fó liman ba malu atu prevene no kontrola coronavírus, karik tama iha Timor-Leste.
Hanesan horiuluk, ita sempre hasoru hamutuk dezafiu oin-oin ho ulun-malirin, brane no determinasaun ho serteza katak ita bele manán! Ita tenke manán kombate hasoru vírus Corona. Ho ida-idak no ita hotu nia esforsu ho matenek!
Maluk doben sira!
Enkuantu ita prepara-an dadaun hasoru vírus Corona, mosu mós dezastre natural boot ida, iha munisípiu Dili. Iha 13 marsu liubá, udan boot no bee-sae, iha mota Maloa, Becussi, Becora no Hera no fó konsekuénsia aat no boot tebes ba ita-nia ema. Tuir relatóriu ikusliu, husi Servisus Protesaun Sivíl, ho data 19 marsu, bee-mota lori joven ida to’o nia mate, ema-nain haat hetan kanek no ita-nia ema rihun rua nulu resin haat, atus tolu rua nulu resin aat (24.324) mak afetadu husi bee-sae, iha Dili.
Dili sai sidade tahu-laran, uma naksobu ka aat, família barak lakon sasán no aihán; agora rai-rahun sae maka’as.
Ita-nia ema nia saúde tama iha risku. Afetadu sira presiza ita hotu nia apoiu. Presiza hahán, bee moos, roupa, aimoruk, material ba harii ka hadi’ak uma. Servisu Protesaun Sivíl mak koordena fahe ajuda ba afetadu sira.
Ita presiza hamoos no hadi’ak lalais Dili. Governu presiza dólar amerikanu tokun rua nulu (20 milloins) atu hadi’ak infraestrutura sira ne’ebé bee sobu ka estraga.
Prezidente Repúblika hato’o hakoak boot no solidariedade ba maluk afetadu sira iha tempu halerik ba susar oioin ne’ebé hatodan sira-nia moris.
Ha’u-nia hakoak boot ba família ne’ebé lakon joven ida husi uma-laran.
Maun, bin, alin doben sira,
Tempu to’o ona atu ita hotu hadeer ho medida foun no efetivu liu hodi ita labele hasoru tan konsekuénsia boot hanesan ne’e ba ita-nia Povu nia moris.
Ha’u husu ba hotu-hotu fó liman ba malu, servisu hamutuk, iha tempu susar ida ne’e. Husu ba entidade relevante sira atu haree oinsá hadi’ak sidade Dili ho Planu Urbanizasaun ida ne’ebé fasilita populasaun nia moris-di’ak, iha tempu ne’ebé de’it.
Ha’u-nia rekoñesimentu ba servisu protesaun sivil, ba xefe suku sira no no komunidade tomak tamba sira-nia atuasaun lalais iha terrenu hodi fó asisténsia ba família sira ne’ebé afetadu husi udan boot no bee-sae.
Ha’u apresia no agradese Instituisaun F-FDTL no PNTL sira-nia servisu tulun halo limpeza iha sidade laran. Ha’u apresia no agradese mós ba emprezas no setor privadu ne’ebé tulun populasaun ho sira-nia ekipamentu no transporte pezadu hodi ajuda halo limpeza jerál. Nune’e mós ba joven sira iha bairru ne’ebé fó sira-nia solidariedade ba maluk sira ne’ebé husu sira-nia ajuda no protesaun.
Ha’u agradese mós ba servisu meteorolójiku tamba fó informasaun loloos kona-ba previzaun ba tempu. Ha’u bolu ita hotu nia atensaun tamba, tuir servisu meteorolójiku, ohin no aban, ita bele hasoru dala-ida tan udan boot no anin maka’as.
Husu ba Parlamentu atu aprova lalais proposta-lei alterasaun ba Lei ba Orsamentu no Jestaun Finanseira atu Governu bele foti osan lalais hodi responde ba Povu nia susar no País tomak nian.
Kona-ba Dekretu Prezidensial ba Estadu Emerjénsia, Prezidente Repúblika seidauk simu proposta husi Governu atu foti medida ida ne’e. Bainhira simu proposta ne’e, mak ha’u sei hala’o kedas prosesu hodi rona Konsellu Estadu no Konsellu Defeza no Seguransa Nasional nia opiniaun no submete ba Parlamentu Nasional nia autorizasaun.
Maluk doben sira hotu!
Ita tenke hasoru ameasa no dezafiu sira ne’e ho kalma no serenidade, lalika pániku. Estadu iha devér atu proteje maibé sidadaun iha responsabilidade atu kolabora. Ita hotu tenke servisu hamutuk!
Governu komprometidu atu rezolve problema. Nune’e, ha’u apela ba hotu-hotu servisu hamutuk, liuliu ba instituisaun públika sira, atu apoia governu hodi bele hatán ho efikásia ba situasaun atuál! Husu mós ba líder no partidu polítiku sira atu hamutuk haree ba Povu nia nesesidade, iha tempu susar ida ne’e.
Nune’e ita sei bele hametin konfiansa no serenidade ba ita-nia Povu.
Hamutuk ita hasoru dezafius!
Hamutuk ita kombate coronavirus!